Slavonski Brod kao naselje pamti do danas 766 godina svoga postojanja, zahvaljujući povoljnoj prostornoj smještenosti na širokim, južnim dijelovima Istočne Slavonije.

Grad je uvijek imao položajno značenje, kao značajna raskrsnica i sjecište najvažnijih panonskih putova, čak od rimskih vremena pa do slobodnog grada slavonske Vojne krajine. Iako više puta rušen vjetrovima rata on se ponovno oporavljao i još brže razvijao.

I pored relativno bogatog vodnog resursa opskrba vodom zasnivala se na primitivnim vodozahvatima otvorenih vodotoka, izvorima, ili kopanim plitkim bunarima.

Grad Slavonski Brod omeđen je sa juga rijekom Savom, a sa sjevera Dilj gorom.

Podzemni vodotoci su izraženiji na zapadnom području grada i u velikoj ovisnosti vodostaja rijeke Save.

Kakvoća podzemnih i plitkih bunarskih voda nije bila ispravna za piće, jer je sadržavala povečane količine željeza, anorganskog amonijaka i nitrita. Pored toga i površinska onečišćenja organske prirode, koja su na razne načine dospijevala u vodonosne slojeve ili izravno u bunare činila su brodske vode i u bakteriološkom smislu neupotrebljivima za piće.

Gradska uprava odlučna da riješi problem vodoopskrbe, odnosno Narodni odbor 25. studenog 1959. godine osniva “Gradski vodovod u izgradnji” Slavonski Brod koji će na principu zahvatanja podzemne vode iz vodonosnih slojeva, poslije tehnološke prerade snabdijevati grad Slavonski Brod sa pitkom vodom.

Prva razmatranja korištenja podzemnih voda za potrebe vodoopskrbe postojala su veoma rano. Sustavna istraživanja podzemnih voda zapoćeta su 1946. godine, a nastavljena su i dalje na cijelom području vodotoka Save uz Slavonski Brod.

Analize geoloških istraživanja pokazala su da je jedino izdašno vodonosno područje zapadno od grada Slavonskog Broda bivše “Rižino polje” dijela Jelas polja, uz vodotok Mrsunja sa sjeverne strane rijeke Save.

Podzemlje toga područja sastoji se od slojeva gline, praha, pijeska i šljunka.

Napajanje podzemnih voda odvija se procjeđivanjem padalina kroz polupropusni pokrivač vodonosnika i dotjecanjem iz rijeke Save pri njenim visokim vodostajima.

Pri niskim vodostajima događa se suprotno, rijeka Sava drenira okolne podzemne vode i smanjuje statički nivo podzemnih voda.

Vodoistražnim radnjama određena je lokacija vodocrpilišta na Jelas polju, te je uslijedila izgradnja:

četiri bušena bunara

• objekta za aeraciju (obogaćivanje vode kisikom iz zraka)
• filtera sa kvarcnim pijeskom
• vodospreme na Crpilištu "Jelas"
• vodospreme u Brodskom brdu
• trafo stanice
• strojarnice
• cjevovoda

Iz novoizgrađenog Gradskog vodovoda prve količine vode potekle su 1. svibnja 1963. godine. Zdravstvenu ispravnost vode kontrolirao je laboratorij Vodovoda i Medicinski centar - Slavonski Brod (Higijensko protuepidemiološka služba).  

U narednim godinama, da bi se poboljšala kvalitetea prerađene vode, postupak aeracije se nekoliko puta mijenjao kako bi kontakt vode i kisika iz zraka  bio efikasniji. Uz sve napore ova tehnologija prerade vode nije kvalitetom vode zadovoljavala Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.