Opis sustava javne odvodnje grada Slavonskog Broda

Sustav javne odvodnje Grada Slavonskog Broda obuhvaća područje aglomeracije Slavonski Brod koja obuhvaća uz grad Slavonski Brod sa katastarskim općinama Slavonski Brod, Podvinje, Brodski Varoš i Brodsko Vinogorje te naselja Tomica, Podcrkavlje, Grabarje, Rastušje, Gromačnik, Slobodnica, Bartolovci, Završje, Sibinj, Gornji Andrijevci, Bukovlje, Vranovci, Gornja Vrba, Donja Vrba i Ruščica.

Aglomeracija Slavonski Brod pripada srednje nizinskom području odvodnje koje leži na nadmorskim visinama od 90 do 200 m.n.m.. Područje ima male uzdužne padove terena prema rijeci Savi u smjeru od sjevera prema jugu, s neznatnim nagibom od istoka prema zapadu.

Ukupna dužina kanalizacijske mreže kojom upravlja TD Vodovod na području grada Slavonskog Broda iznosi cca 215 km, a u ostalim naseljima na području aglomeracije cca 35 km.

Glavni smjerovi odvodnje su od sjevera i zapada prema jugoistoku, tako da se u cijelosti ne može ostvarivati gravitacijsko tečenje u kanalizacijskom sustavu. U tom slučaju odvodnja se regulira putem precrpnih stanica, od čega su četiri precrpne stanice za odvodnju oborinskih voda sa podvožnjaka, a ostale za odvodnju mješovite otpadne vode.

Prekomjerni dotoci, uslijed povećanih oborina, se putem preljevnih građevina rasterećuju u otvorene tokove lateralnih kanala, kanala Mrsunje, potoka Glogovice i drugih manjih kanala koji su u slivu rijeke Save.

Sustav je podijeljen u tri samostalna podsustava: zapadni, centralni i istočni sa pripadajućim glavnim kolektorima.

Zapadnom podsustavu kojem pripada zapadni dio grada s naseljem Brodski Varoš pripada slivno područje kolektora A2 s dovodnim kanalima. Preko precrpne stanice Mrsunja otpadne vode se putem kolektora C2 i T1 dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Uz precrpnu stanicu Mrsunja nalazi se retencijski bazen volumena 690 m², koji ima funkciju zadržavanja prvih najzagađenijih oborinskih voda, a preostali dio oborinskih voda se preljeva u kanal Mrsunju.

Centralnom sustavu pripada kolektor C1 s dovodnim kanalima i crpnom stanicom Gupčeva (podvožnjak), odakle otpadna voda preko kolektora C2 i T1 dolazi do uređaja za pročišćavanje.

Istočnom podsustavu pripada slivno područje kolektora T1, T3 i B8 s dovodnim kanalima kojima se otpadna voda također dovodi do uređaja za pročišćavanje. Ovom podsustavu pripada i slivno područje naselja Brodsko Vinogorje, Podvinje, općine Podckravlje, Gornja Vrba, Klakara i Bukovlje.

Kanalizacijska mreža grada Slavonskog Broda je u najvećem dijelu mješovitog tipa izuzev prigradskog područja (naselja Rimac, Katarina Kotromanić te brdski dijelovi grada) gdje je izveden razdjelni sustav odvodnje.

Izgrađenost kanalizacijske mreže u gradu je zadovoljavajuća u ravničarskom dijelu, dok je u brdskim dijelovima grada, gdje je manja gustoća naseljenosti, potrebno izgraditi kanalizacijsku mrežu i spojiti ju na kolektore sa prolazima ispod auto ceste.

Kolektorima se iz sva tri podsustava otpadna voda dovodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji je lociran na Poloju, u blizini ušća Glogovice, odakle se pročišćena otpadna voda gravitacijski ispušta u recipijent rijeku Savu. U slučaju visokog vodostaja rijeke Save pročišćena voda se mora precrpiti u rijeku Savu.

Izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sva se otpadna voda pročišćava i ispušta na samom jednom mjestu.           

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je projektiran za 80 000 ES, s trećim stupnjem pročišćavanja. Postupak pročišćavanja sastoji se od mehaničkog i biološkog tretmana otpadne vode.

Na sustav javne odvodnje priključeni su također i industrijski pogoni uz obvezu prethodne obrade tehnoloških otpadnih voda do kvalitete komunalnih otpadnih voda, kako ne bi štetno djelovale na rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Zbog velike koncentracije razrijeđenosti otpadnih voda u pretežno mješovitom sustavu gdje je prisutnost oborinske vode značajna, potrebno je na pojedinim dijelovima grada izgraditi oborinske ili rasteretne kolektore kako bi otpadne vode bile veće koncentracije zagađenosti, čime bi se postigla veća učinkovitost u radu uređaja za pročišćavanje.